Integracija znanja u organizaciji palijativne medicine

Od osnivanja Odjela za palijativnu medicinu i palijativnu skrb u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Zagrebu, krajem 2015. godine, palijativni tim bolnice nastoji razvijati ovo područje medicine u skladu sa svjetskim i europskim smjernicama organizacije palijativne medicine.

Ovo je područje medicine najveći izazov za medicinsko osoblje, jer uz medicinske postupke uključuje najintimnije ljudske strahove, psihologiju, duhovnost, dotiče filozofiju i religiju. Za naš palijativni tim ovo je područje strasti i borbe za kvalitetno produženje života bez poniženja, u komforu medicinskih postupaka i terapijskih mogućnosti.

Principi palijativne skrbi mogu se primijenjivati kod svakog bolesnika kod kojeg je postavljena dijagnoza teške kronične ili neizlječive bolesti. Palijativni pacijenti i njihove obitelji često su nepripremljeni i nedovoljno informirani o stadiju razvoja bolesti. Često se misli da su palijativna medicina i hospicijska medicina isti pojam. Ove je razlike potrebno pojasniti.

Razlika palijativna medicina – hospicij

Palijativna medicina liječi i skrbi o bolesnicima kojima je postavljena dijagnoza teške kronične ili neizlječive bolesti. Provodi se na razini specijalističke i subspecijalističke zdravstvene zaštite, u okviru stacionarnog ili polikliničkog liječenja. Ona je interdisciplinarna, adresira ciljeve skrbi i kvalitete života, potporu obitelji, zbrinjava simptome bolesti. Uključuje sve postupke liječenja koji su u tijeku. Počinje u trenutku prvih simptoma neizlječive ili teške kronične bolesti vezano za riješavanje simptoma, teške razgovore, potporu i edukaciju obitelji.

Hospicijska medicina poseban je oblik palijativne skrbi koja prepoznaje putanju kraja života. Provodi se najčešće kao timska podrška u domu ili instituciji, kroz palijativne timove na razini primarne zdravstvene zaštite a rjeđe u stacionarima koje zovemo hospicijima. Ovdje se provodi zdravstvena skrb o bolesnicima sa stanjima zbog kojih je velika vjerojatnost za kratku prognozu življenja (najčešće manje od 6 mjeseci).

Koji su bolesnici za palijativnu skrb?

Specijalna bolnica za plućne bolesti izradila je, prva u Hrvatskoj, kriterije za prijem na Odjel za palijativnu medicinu. Općenito, kriteriji uključuju program nastavka bolničkog liječenja za bolesnike čije bi otpuštanje nakon završene epizode akutnog liječenja moglo prouzročiti bitno pogoršanje njihove bolesti, djelatnost zdravstvene njege i rehabilitacije poslije zaključenog akutnog liječenja te palijativu u užem smislu za bolesnike koji trebaju uglavnom potporno, simptomatsko liječenje uznapredovale bolesti koju privremeno nije moguće zadovoljivo liječiti na mjestu boravka.

Neke od kriterija navodimo:

  • Opetovani prijemi zbog iste dijagnoze u nekoliko mjeseci
  • Kompleksni i teški simptomi i psihološke potrebe
  • Funkcionalno ovisni o složenom kućnom liječenju (npr. neinvazivna mehanička ventilacija)
  • Pad funkcionalnog statusa, težine, ili mogućnosti brige za sebe
  • Nije planirana napredna skrb
  • Ograničena socijalna potpora
  • Ograničena prognoza

Koje liječenje je dozvoljeno ili zabranjeno za pacijente na palijativnoj skrbi?

U palijativnoj medicini nema restrikcija u liječenju. Ona uključuje svako liječenje, te produljenje života. Postupci koji mogu biti u djelokrugu palijativne medicine, tako su primjerice:

  • Hemodijaliza
  • Kemoterapija
  • Radioterapija / zračenje
  • Transfuzije
  • Kirurške procedure

Koji su najčešći palijativni bolesnici u našoj Bolnici?

Osnovna djelatnost Bolnice je pulmologija. Tako se veliki broj naših bolesnika na Odjelu za palijativnu medicinu regrutira upravo iz kruga dugogodišnjih pacijenata čija je bolest uznapredovala. Najčešće se radi o uznapredovaloj kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti (KOPB) sa znacima zatajenja disanja. Za KOPB smatramo da bolesnik postaje palijativni kada ima dva ili više indikatora od ovdje navedenih (procjenu radi pulmolog):

FEV1 < 30%

  • Opetovane hospitalizacije (3x u 12 mjeseci)
  • Dugotrajna terapija kisikom
  • MRC 4/5 (gubitak daha na 100 m)
  • Simptomi zatajenja desnog srca
  • Drugi čimbenici (anoreksija, kolonizacija rezistentnim uzročnicima…)
  • Liječenje oralnim glukokortikoidima više od 6 tjedana u 6 mjeseci

Tko treba biti dio palijativnog tima?

Prvenstveno liječnici i educirane medicinske sestre, ali tim također može uključivati:

  • Duhovnika
  • Socijalnog radnika
  • Psihijatra
  • Psihologa
  • Nutricionista
  • Farmaceuta
  • Fizioterapeuta
  • Radnog terapeuta
  • Muzikoterapeuta

Podjelite članak: